BARTOL KEKEZ
09109371741
HLADNI RAT
OPĆENITO O HLADNOM RATU
Hladni rat, kao što ime i govori, nije bio rat u standardnom smislu. Ako se gleda u širinu, moglo bi se reći da se zapravo radilo u sukobu dviju vrlo različitih ideologija – kapitalizma i komunizma. Glavni predstavnik kapitalizma bio je SAD, a komunizma SSSR, koji su ujedno bili najveće svjetske sile u ono vrijeme.
POČETCI I TRUMANOVA DOKTRINA
Iako su tijekom II. svjetskog rata bili saveznici, jedina poveznica između ovih dviju država jest ta da su imali zajedničkog neprijatelja – Treći Reich. Napetost je postojala i prije početka samog II. svjetskog rata. [1]
Početak sukoba teško je odrediti, no jedna od godina koja se uzima jest 1947. kada je američki predsjednik Harry S. Truman u svom govoru iznio nezadovoljstvo prema situacijama u Grčkoj i Turskoj u kojima je SSSR pokušavao širiti utjecaj te je odobrio da američki vojnici pristignu u pomoć tim zemljama. Nadalje, taj se pristup proširio i na druge zemlje koje su bile u opasnosti. Njegova politika zvala se strategijom zadržavanja, što se odnosilo na sprječavanje socijalističkog utjecaja. Njegov pristup nazvan je Trumanovom doktrinom.[2]
PROPAGANDA
Tijekom bilo kakvog sukoba s nekim, pa i u ratu, osim veličanjem sebe ljude najlakše dovodimo na svoju stranu ako o onome s kim se borimo govorimo loše i prikazujemo ih kao najveće negativce, na koji god način. Sovjeti i SAD izrađivali su na tisuće različitih postera u kojima su sebe prikazivali kao najbolje te kako je druga strana velika prijetnja njihovoj moći. Slogani poput „Bolje mrtav nego crven.“ i slični bili su osobito popularni. Na slici desno prikazan je primjer propagande SSSR-a - kapitalist podmićuje komunista, no potajno drži bodež.
RAZVOJ NUKLEARNOG ORUŽJA
Svijet je po prvi puta vidio destruktivnu moć atomskih bombi kada su od strane SAD-a dvije bačene na japanske gradove Hirošimu i Nagasaki, 6. i 9. kolovoza 1945. godine. Nakon tog događaja SSSR je uspio pronaći tajne izrade tih zastrašujućih oružja te su svoju prvu nuklearnu bombu imena RDS-1 testirali 29. kolovoza 1949. godine i od onda je počela utrka za njihov daljnji razvoj i usavršavanje. [3]
Između ostalih razvijeni su i interkontinentalni balistički projektili koji su mogli nositi nuklearno naoružanje na udaljenost od najmanje 5500 km. [4]
Na svu sreću, oružja nikad nisu korištena u ratu, već samo testirana na mjestima gdje nema civilizacije. Na slici desno vidljiv je oblak u obliku gljive koji je ostao nakon detonacije RDS-1.
UTRKA ZA SVEMIR
Kada samo dimenzije Zemlje više nisu bile dovoljne, SAD i SSSR okrenuli su se svemiru. Sovjeti su pobijedili u utrci prvog slanja objekta u svemir, a bio je to umjetni satelit Sputnik I koji je lansiran 1957. Nakon tog velikog uspjeha u svemir dalje su poslani Sputnik II, pas Laika (iako se nije mogla vratiti na Zemlju) te Sputnik III. Vidjevši uspjehe SSSR-a, u SAD-u osnovana je NASA (National Aeronautics and Space Administration), svemirska agencija koja je preuzela istraživanje svemirske tehnologije. Iako je SAD pristizao, Sovjeti su ipak bili prvi koji su poslali čovjeka u svemir. Bio je to Jurij Gagarin koji je 1961. poslan u svemir u letjelici Vostok I. Bez obzira na te prijašnje gubitke, NASA je uspjela u jednome: zaslužna je za slanje prvih ljudi na Mjesec. Neil Armstrong i Buzz Aldrin prvi su hodali po njegovoj površini. Na slici desno vidljiv je Sputnik I. [5]
RATOVI PREKO POSREDNIKA
KOREJSKI RAT
Korejski rat bio je rat između Sjeverne i Južne Koreje od 1950. do 1953. godine. Na kraju II. svjetskog rata Korejski je poluotok bio podijeljen po 38. paraleli. SAD je kontrolirao južni dio, a Sovjeti sjeverni. Održani su izbori te su osnovane Republika Koreja (na jugu) i Demokratska Narodna Republika Koreja (na sjeveru). Uz pomoć sredstava i oružja od strane Kine i SSSR-a, DMRK napala je Republiku Koreju, koja od SAD-a nije dobila ni približno toliko pomoći. Sjever je pobjeđivao, no sovjetski vođa Josip Staljin odbijao je aktivno sudjelovati u ratu sa svojim vojnicima i nuklearnim oružjem. U trenutku kad je RK bila blizu poraza, SAD je sa svojom mornaricom uspio ponovno zauzeti Seul te se na kraju situacija stabilizirala ponovno na 38. paraleli i potpisano primirje.
Vijetnamski rat
Situacija u Vijetnamu bila je slična: komunistički Sjeverni Vijetnam želio je ujediniti državu pod komunističkim režimom, no Južni Vijetnam, na čijoj je strani bio SAD, bio je više zapadnjački nastrojen. Naravno, Kina i SSSR pružali su sredstva, oružja i vojnike Sj. Vijetnamu dok je SAD pomagao Južnom Vijetnamu. Ratovalo se od 1954.-1973. kad su se američki vojnici povukli zbog prevelikih gubitaka u životima. Sjeverni Vijetnam potpuno je zauzeo južni dio te je rat završen 1974. godine, no zbog velikih gubitaka, valova iseljavanja i opće oštećenosti zemlje zbog mina i bombi Vijetnam se nije uspio u potpunosti oporaviti. [6]
OSTALA DOGAĐANJA I KRAJ
Hladni rat bio je veliko razdoblje napetosti i trenutaka neizvjesnosti koji su skoro doveli do III. svjetskog rata. Primjerice, u razdoblju Kubanske krize SSSR je na Kubi imao spremne nuklearne rakete dok je SAD imao svoje postavljene u Italiji i Turskoj. SSSR je htio spriječiti daljnje invazije na Kubu, nakon one propale u Zaljevu svinja od strane SAD-a. Na svu sreću, obje strane su shvatile koliko je to opasno te su maknule svoje naoružanje. [7]
Sagrađen je Berlinski zid koji je odvajao Zapadni i Istočni Berlin, srušen tek 1989. Bojkotirane su pojedine Olimpijske igre, bilo je još ratova preko posrednika, no komunikacija između SAD-a i SSSR-a se poboljšavala s vremenom. SSSR je slabio i bilo je samo pitanje vremena kad će se raspasti.
Održani su mnogobrojni izbori i nastale mnoge republike. Sve je završilo 1991. konačnim raspadom SSSR-a.
LITERATURA
[1] Trueman, C. N. (2016) What was the Cold War?. Dostupno 4. 6. 2017. na http://www.historylearningsite.co.uk/modern-world-history-1918-to-1980/the-cold-war/what-was-the-cold-war/
[2] Barišić, A. (2001) Vanjska politika Sjedinjenih Američkih Država u vrijeme Trumanove administracije. Dostupno 3. 5. 2017. na http://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=39301
[3] atomcentral.com, The Cold War. Dostupno 4. 6. 2017. na http://www.atomcentral.com/the-cold-war.aspx
[4] wikipedia.org, Intercontinental ballistic missile. Dostupno 4. 6. 2017. na https://en.wikipedia.org/wiki/Intercontinental_ballistic_missile
[5] Getchell, M., The start of the Space Race. Dostupno 4. 6. 2017. na https://www.khanacademy.org/humanities/ap-us-history/period-8/apush-1950s-america/a/the-start-of-the-space-race
[6] Spector H. R. (2017) Vietnam War. Dostupno 4. 6. 2017. na https://www.britannica.com/event/Vietnam-War
[7] wikipedia.org, Cuban Missile Crisis. Dostupno 4. 6. 2017. na https://en.wikipedia.org/wiki/Cuban_Missile_Crisis
IZVORI SLIKA
1. http://real-agenda.com/wp-content/uploads/2016/08/year-did-cold-war-begin_b7011c5ee9d9c360.jpg
2. http://images.rarenewspapers.com/ebayimgs/9.42.2012/image028.jpg
3. https://comradesergei.files.wordpress.com/2015/02/56-199207-soviet-propaganda-poster.jpg
4. https://s-media-cache-ak0.pinimg.com/originals/58/9a/92/589a9289ae358dccccf06ea514da027e.jpg
5. http://claudelafleur.qc.ca/images/Sputnik-1.jpg
6. https://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/a/ac/U.S._Marines_in_Operation_Allen_Brook_%28Vietnam_War%29_001.jpg
7. http://historycooperative.org/wp-content/uploads/2016/10/09d756f5-2f5e-49c2-806d-dad7cafebeb6-2060x1236.jpeg